Srednja strukovna škola Marko Babić

Što je holokaust?

Izvorno, riječ holokaust označava žrtvu pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je, međutim, u cijelom svijetu riječ uobičajena za genocid nad Židovima te u širem značenju i sustavno istrebljivanje drugih skupina za vrijeme nacističkog režima u Njemačkoj i šire.

Riječ je o sustavnom, državno organiziranom progonu i ubijanju šest milijuna Židova tijekom drugog svjetskog rata. Od dolaska na vlast 1933. pa sve do propasti 1945., nacisti i njihovi pomagači odgovorni su za smrt više od 11 milijuna ljudi (Židova, Roma, Slavena, Jehovinih svjedoka, invalida, duševno i mentalno bolesnih, političkih protivnika, homoseksualaca i drugih manjinskih skupina.)

Antižidovska kampanja provodila se postupno. Propaganda se u početku širila putem radija i novina, u obrazovnom sustavu, kako bi se iskorijenio utjecaj Židova na njemačku kulturu, ekonomiju i politiku, a sva moć predala Arijevcima („višoj rasi”). Počeli su mijenjati zakone kojima se sve više ograničava sloboda i prava Židovima. Uslijedilo je prinudno smještanje Židova u izolirane dijelove grada (geto), što je kasnije vodilo transportiranju svih Židova stočnim vagonima na istok Europe. Na posljetku je čak i taj plan zamijenjen odlukom o „konačnom rješenju”po kojem bi se u brzo izgrađenim koncentracijskim logorima provelo istrebljivanje zatvorenika najučinkovitijim znanstvenim metodama (plin – Ciklon B), uz što manje troška (cilj je bio smanjiti strijeljanje zbog skupoće streljiva te spore učinkovitosti). Samo su odrasli zdraviji i snažni ostavljeni na životu kao radna snaga (te neki na kojima su se vršila znanstvena ispitivanja), od kojih su mnogi umrli od gladi, hladnoće i zaraza do dolaska Saveznika i oslobođenja zatvorenika.

Brojne su posljedice holokausta. U svjetskoj se povijesti gotova sva odgovornost prepisuje samom Hitleru i uskom krugu njegovih pristaša, međutim mnogo bi išlo teže da nije bilo pasivnosti i prešućivanja među nežidovskim stanovništvom. Dakako, vladao je strah jer mnogi su neistomišljenici prvi ubijeni. Kao i mnogo puta u povijesti i ovdje su mnogi zločini učinjeni iz posluha. Teško je pomiriti se čovječanstvu s činjenicom da je ubijanje u tolikom opsegu i s takvom bešćutnošću bilo moguće u 20. stoljeću, pri čemu su se još koristila najsuvremenija dostignuća znanosti. Primo Levi je rekao: „Dogodilo se, može se dakle opet dogoditi: to je jezgra onoga što imamo reći.”. Odgovornost je na svima nama da se takvo što nikada ne ponovi, da učimo buduće generacije moralu. Zločini se ne smiju relativizirati. Moramo svi govoriti o pozitivnim primjerima među hrabrim ljudima, kao što je bio profiter Oskar Schindler, koji je svoje bogatstvo na kraju koristio da spasi tisuću Židova; kao što je ondašnji danski kralj, koji je na radiju izjavio da će osobno staviti židovsku zvijezdu (žuta zvijezda, simbol koji su Židovi morali javno nositi kao simbol raspoznavanja), ako bilo koji građanin njegove zemlje bude na to prisiljen te je organizirao prebacivanje Židova u Švedsku i gotovo ih sve spasio. Mnogo je pravednika takvih i uvijek će pravda pobijedi. Sveta knjiga Židova Talmud uči nas: „Tko je spasio jedan život, spasio je cijeli svijet.”

Mnogo je pravednika ipak i uvijek će pravda i dobro pobijediti zlo. To neka od nas ostane u naslijeđe novim generacijama.

Jelena Petković

Što je holokaust? 

https://www.youtube.com/watch?v=qHHIgWoET6A

Što je Auschwitz? 

 https://www.youtube.com/watch?v=dOxMt04fHwg

Što je Jasenovac? 

https://www.youtube.com/watch?v=4BQZ_O9naJk&t=72s