Ljudi sve više preferiraju prijatelje i kontakte na internetu kao izvore vijesti i istine. Veliki broj građana i dalje koristi društvene mreže i komunikacijske platforme kao izvore vijesti, radije pristupa vijestima putem pretraživača, društvenih medija ili agregatora vijesti gdje velike tehnološke tvrtke obično koriste algoritme umjesto urednika za odabir i rangiranje priča. Lažne internetske vijesti, glasine i mišljenja, kao i infekcije i zarazne bolesti, oblikuju se i prenose putem društvenih kontakata, u ovom slučaju putem društvenih mreža.

Ne vjerujte svemu što pročitate i pazite što dijelite!

Vijest je obavijest kojom se javnost obavješćuje o nekom događaju, osobi ili pojavi. Može biti pisana, govorna ili vizualna. Vijest u novinama sadrži glavu (istaknuti dio na početku) i tijelo (ostatak vijesti). Radio vijest je sažetija i izraženija, a televizijska vijest zbog spajanja slike i riječi je vijest s najjačim učinkom. Da bi vijest bila kompletna, mora odgovarati na pet pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto) te mora biti izrečena standardnim jezikom, jasna, točna, precizna i istinita.

Dezinformacija je dokazivo lažna ili obmanjujuća informacija koja je stvorena, iznesena i distribuirana radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernoga zavaravanja javnosti.  Može imati dugoročne posljedice, prouzročiti štetu javnom interesu te biti prijetnja demokratski   političkim procesima ili procesima donošenja javnih politika.

Tri vrste informacijskog poremećaja:

Nevena Varga

Izvor:
https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-dezinformacije-i-lazne-vijesti-kao-politicko-oruzje/